srijeda, 23. ožujka 2016.

Jeste li pas ili mačka?



Jeste li pas ili mačka?

Ovo pitanje možete čuti na razgovoru na posao.
Nakon što vam postave ovo pitanje možda se pojave ??? iznad vaše glave a možda ćete  se instinktivno odlučiti za jednu od ponuđenih životinja koja vam je draža ili koju bi htjeli imati. Objasnit ću u nastavku neke od karakteristika svake životinje.

Pas - predstavlja lojalnost, čuvar kuće, privržen člana obitelji, najboljeg prijatelja

Mačka - tvrdoglava, hrabra, neovisna, samostalna, strastvena i ravnodušna

Što sada mislite da je točan odgovor? Mnogi misle da je pas bolji odgovor.

Točan odgovor je da nema točnog odgovora, tj. sve ovisi o organizaciji/opisu posla/voditelju kakvog čovjeka traže. Ako im želite ići uz dlaku (svidjeti im se) možete unaprijed istražiti što traže ili izvući iz njihovih prethodnih pitanja što traže.

Ali najbolje je biti ono što jeste i predstaviti se u svom pravom svijetlu jer se ne možete dugo pretvarati.
 
Zapamtite da odlučili se vi za psa ili maču, ne radite razliku i ne uspoređujte se s drugima. Budite hrabri i ponosni na sebe jer oni jesu. Životinje nas uče da  ne radimo razliku između sebe već da budemo ono što jesmo i još ponešto u nastavku. ;-)





petak, 4. ožujka 2016.

U svima nama čuči Mali princ

Koliko puta ste opsovali?  Koliko puta ste nekog  pogrdno izvrijeđali? Koliko puta ste kukali kako vam je teško? Koliko puta ste ogovarali? Koliko puta ste lagali? Niste ni slutili da vas dijete promatra, sluša i upija poput spužve.

U vremenu u kojem živimo, živimo tako brzo da stvari radimo navikom, da odreagiramo u trenutku a niti ne promislimo, da često kukamo jer je normalno, to svi rade. Kažemo da vrijeme leti i da često ni ne primijetimo kako nam je dijete tako brzo naraslo i otišlo od kuće.

Dok je još malo dijete sluša i gleda vas. Sutra će to prenijeti dalje i širiti će se kao viroza zrakom. A onda ćete se pitati od kuda mu to? Odgovor je: OD VAS.  Vi ste njihov prozor u  svijet. Oni su vaše kopije.  Zato će se sutra posvađati s djecom u školi/vrtiću jer oponašaju vas, probati pušiti jer vi to radite, brinuti se gdje je tata nakon posla jer vi to radite, psovati jer je to od vas čuo i smatra to normalnim. Pa odrasli znaju što rade, oni su odrasli, zar ne?

Ili možda ne...

Odrasli bi zapravo trebali gledati djecu i učiti od njih.

Djeca žive u ovom trenutku. Puno se smiju, igraju. Ako se posvađaju brzo se pomire. Vole se grliti. Vole isprobavati nove stvari. Vole spajati nespojive okuse i  odjevne kombinacije. Vole istraživati sve novo. Vole postavljati pitanja. Vole životinje. Vole puhati svjećice na svojoj torti i govoriti da imaju 5 i pol godina.

Brzo odrastu i više se ne igraju jer su veliki i moraju učiti, a velika djeca se ne igraju. Odijevanje im više nije zabavno i spajanje nespojivih kombinacija jer moraju paziti da im se drugi ne bi smijali i zezali ih. Od onog neustrašivog djeteta postanu ozbiljni i tihi jer neće dignuti ruku i pitati pitanje koje ga zanima kako ga ne bi kasnije ismijavali.  Prestanu puhati svjećice na torti jer godine više nisu važne.



Svi smo čitali Malog princa i sjećamo se izreke „Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo“ , ali malo se tko sjeća anegdote o slici zmijskog cara kako guta slona. Pokazivao je svoje remek djelo odraslima i pitao ih da li ih crtež plaši? A oni su svi uvijek odgovarali: “Zašto bismo se plašili šešira?“ Razočaran reakcijom nacrtao je još jedan crtež, s tim da je taj drugi iznutra pokazivao slona. Nakon drugog crteža mnogi su mu savjetovali da se okani crtanja, samo zato jer oni nisu razumjeli sliku.

Djecu trebamo usmjeriti i biti im podrška, ne sputavati. Trebamo ih pustiti da budu svoji. Dati im primjere i pustiti da sami nađu odgovore koji im odgovaraju. Biti im primjer. Primjer da je život lijep. Ljepota je u malim stvarima i velikim prijateljima. Dobro se dobrim vraća, a hrabrost je vrlina. Osmijeh otvara sva vrata. Život će ih ostalom i ovako naučiti, zašto ih već sada plašiti i ograničavati.

Maja Sertić

Tekst pisan za kampanju protiv govora mržnje, Nije smiješno :):

srijeda, 2. ožujka 2016.

Može li maleni leptir izazvati uragan i kako to utječe na nas


Efekt leptira pokazuje kako zamah “malog“ leptira u Peking može prouzročiti uragan na Floridi. 
( M.E.Lorenz, 1963.)



Metaforički govoreći htjela se skrenuti pažnja, koja je dugo vladala, kako veliki/mali uzrok dovodi do velikih/malih posljedica. Vrlo mala promjena početnih uvjeta može uzrokovati domino efekt i dati potpuno različiti rezultat na kraju. Problem je u nepredvidivosti odnosa uzroka i posljedica.

Kako to utječe na poslovni svijet/svakodnevni život?

Svaki naizgled bezazleni događaj se može promatrati kroz perspektivu Efekta leptira, bilo da se radi o nekoj obavijesti, traču, govora o širenju krize, povećanju/smanjenju cijena.  Prvobitno se tome ne pridaje pažnja sve dok... povećanje cijena zlata utječe i na druga povećanja cijena i u konačnici na nas i naš svakodnevni život. Tu se trebamo pitati još jednom : Kako to utječe na nas? Bolje spriječiti (pripremiti se/prilagoditi) nego liječiti?

Ako znamo da jedna naša mala odluka može utjecati na drugu, a druga na treću. To više nije “mala“ odluka.



Željko dobiva krila

Željko već  15 godina radi kao asistent prodaje. Nedavno je dobio pohvalu od šefice kako je ponosna što ima takvog vrijednog i predanoga zaposlenika.  Naizgled mala pohvala (koja traje 1 minutu) u Željku pokrene ponos. Baš sutra Željko ima prezentaciju karijere u velikoj i značajnoj organizaciji i nada se da će privući tog značajnog klijenta, što u konačnici donosi profit poduzeću, a Željku bonus.    Željko je briljirao i izazvao uragan pohvala.

Kada uvedemo svjesnost da svaka odluka za nas možda mala je zapravo za nekog drugog velika. Tada se promijene počinju događati.